Opis za učesnike:
Katarina je desetogodišnje dete sa invaliditetom (cerebralna paraliza), karakterističnim po teškoćama u pokretu i čestim nevoljnim kontrakcijama mišića (distonija). Distonija je ozbiljna i uzrokuje rotaciju trupa, menjajući njen položaj sedenja. Potrebna joj je pomoć odrasle osobe da prekine rotaciju i pomogne joj da se vrati u pravilan položaj sedenja. Ne može da drži stvari u rukama niti da potpuno razdvoji prste. Može da pomera ruku kako bi dodirnula predmete ili slike predmeta kada joj se ponudi izbor od dva. Korisnica je invalidskih kolica. Sluh i vid su joj zadovoljavajući. Minimalno je verbalna (npr. vokalizuje kako bi privukla pažnju ljudi) i stoga joj je potrebna dodatna podrška u oblasti komunikacije. Njena porodica želi da se za Katarinu proceni mogućnost korišćenja AAK visoke tehnologije.
PBL proces za učesnike:
Detaljan opis studije slučaja
Katarina pohađa redovnu školu i ima podršku ličnog pratioca. Lični pratilac pomaže Katarini u ishrani i korišćenju toaleta, ali Katarina nije u mogućnosti da se izrazi, već lični pratilac postavlja pitanje Katarini, da li želi da ide u toalet ili je gladna. Ona se obrazuje po redovnom planu i programu. U školi ima jednu blisku drugaricu koja joj pravi društvo svaki dan. Katarina ima mnoga interesovanja, uključujući muziku i gledanje televizije. Njena porodica bi volela da Katarina nastavi školovanje u redovnoj školi i da ima iste šanse kao i njeni vršnjaci.
Katarinu nikada nije procenio psiholog. Čini se da Katarina može da prepozna slova (od dva ponuđena), takođe deluje da može da prepozna napisanu reč (od dve ponuđene). Ona to radi tako što dodiruje sliku/napisanu reč pesnicom ili, ponekad, otvorenom šakom. U zavisnosti od mišićnog tonusa njena ruka može biti stisnuta u pesnicu ili otvorena.
Katarina trenutno komunicira tako što očima pokazuje predmete iz okruženja i odgovara sa da ili ne koristeći sopstvene gestove. Odgovara sa DA podizanjem ruke, a sa NE klimanjem glavom. Ponekad joj roditelji pokažu dva simbola, a ona odgovara pogledom ili rukama kao što je opisano. Po savetu logopeda počeli su da koriste komunikacionu knjigu označenu bojama na koje se ukazuje usmeravanjem pogleda (Look 2 Talk, ACE Centre, Slika 2) kako bi povećali broj opcija koje su istovremeno ponuđene Katarini. Ova komunikacijska knjiga je dizajnirana tako da ima 6 polja napravljenih od 6 simbola koji su kodirani po boji. Korisnik će koristiti kodiranje da pomogne svom sagovorniku da identifikuje šta govori. Korisnik će pogledati određeno polje, a zatim i boju da identifikuje simbol koji želi da odabere.
Slika 2. Look 2 Talk.
Katarina primenjuje kodiranje kada koristi komunikacijsku knjigu Look 2 talk. Ona je u stanju da ispuni sledeće komunikacijske funkcije: Učesnici treba sami da dobiju informacije o tome. Slika 2 je referenca za trenera.
Odgovaranje na pitanja (sa izborom od 2 simbola)
Čini se da Katarina dobro razume svakodnevnu komunikaciju i da uživa u interakciji sa ostalim učenicima i nastavnicima. Zbog fizičkih poteškoća logoped nikada nije formalno procenio njeno razumevanje jezika.
Katarinina porodica bi volela da Katarina sama može da započne razgovore. Katarina svojim gestovima pokazuje da ima još nešto da kaže i prilično je frustrirajuće kada ljudima treba dugo da shvate šta ona želi da saopšti.
Katarina koristi tastaturu sa velikim tasterima (BigKeys) i graničnikom kako bi kucala na času, koristeći kažiprst sa delimično otvorenom šakom. Ona pravi mnogo grešaka dok udara tastere pored ciljanih slova i zato joj treba mnogo vremena da otkuca jednu reč. Takođe, kada ima pojačan tonus u rukama, ne može da otvori šaku i zbog toga ima poteškoće da kuca. Međutim, izgleda da ima sposobnost sricanja jer je u stanju da sriče reč kada koristi komunikacijsku knjigu Look 2 Talk.
Katarina uživa u knjigama, ali lični pratilac mora Katarini da drži knjigu i čita joj tekst. Razumevanje pročitanog je pojednostavljeno tako da Katarina mora da izabere odgovor između dve opcije kao što je gore opisano. Katarina uživa u matematici i zna da sabira, oduzima i množi. Ona je u stanju da napamet izračuna, a zatim da izabere odgovor između dva izbora.
Nastavak PBL procesa:
Korak 4: Analizirajte problem imajući u vidu nove informacije
Korak 5: Formulišite nove ciljeve učenja
Korak 6: Istražujte
Korak 7: Prezentacija studije slučaja i rešenja učesnika
Dodatna pitanja koja se mogu razmatrati nakon koraka 3:
1. Koje potrebe za učešćem postoje? Koje komunikacione potrebe ima ovo dete?
2. Koje biste AAK sisteme/strategije uzeli u obzir?
3. Za potpomognute AAK odgovore, koji sistem predstavljanja rečnika biste razmotrili?
4. Da li postoje neke prepreke u mogućnostima?
5. Koje prepereke u pristupačnosti su evidentne? Za kakvu je komunikaciju ovo dete sposobno? Koje komunikacione funkcije on može da ostvari? Koje metode pristupa bi se mogle koristiti?
6. Da li postoji bilo kakva informacija koju treba da prikupite? Kako biste to uradili?
7. Koje su moguće intervencije koje bi trebalo razmotriti?
8. Koje biste AAK sisteme/strategije isprobali?
9. Koje se strategije podučavanja mogu koristiti?
Potrebno je koristiti šablon Participativnog modela.